preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:

MZOŠ

Prekini lanac

GOETHE - INSTITUT

CARNet

Agencija za odgoj i obrazovanje

Nacionalni portal za učenje na daljinu

E knjižnica

Proleksis enciklopedija

Pasch vijesti

SEMINAR NA TEMU NJEMAČKI JEZIK ZA KARIJERU I ZVANJE

U petak, 2. prosinca 2011., održan je u Goethe-Institutu u Zagrebu seminar o vrijednosti i korisnosti znanja njemačkoga jezika u poslovnome i općenito radnome životu. Teme i predavači bili su iznimno zanimljivi i dali nam nove uvide u potrebu učenja njemačkoga jezika. Trebalo mi je dosta vremena da se dojmovi slegnu da bih mogla napisati što objektivniji tekst pa iz toga razloga ovaj izvještaj nastaje s vremenskim odmakom.


Već se godinama u nastavi „borimo“ s problemom sve manjega interesa za učenje njemačkoga jezika, sve pod izlikama kako je ionako jedini svjetski jezik engleski i kako je to mladim ljudima dovoljno za uspješnu poslovnu karijeru u Hrvatskoj  i u Europi. Ovaj nam je seminar malo „otvorio oči“ o jezičnome stanju u poslovnome svijetu.


Predavači su bili iz različitih disciplina i područja znanosti i privrede. Sve je počelo pozdravnim govorima organizatora: dr. Bernda Fischera (njemačkoga veleposlanika u Hrvatskoj) i Željke Hak iz Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore. Uslijedilo je predavanje gospođe Ursule Kreher iz Goethe-Instituta Zagreb o potrebi učenja i poznavanja njemačkoga jezika te o naporima koje Goethe-Institut Zagreb čini na polju podizanja interesa za učenje njemačkoga jezika.


Zatim je gospodin Pavo Djedović iz tvrtke LeitnerLeitner iznio činjenice o značenju i mjestu njemačkoga jezika u njemačkim tvrtkama u Hrvatskoj. Uslijedilo je predavanje Daniele Gröschke sa Sveučilišta Friedrich-Schiller u Jeni o interkulturalnoj kompetenciji u organizacijama.


Zatim su na red došla kratka predavanja predstavnika njemačkih firmi u Hrvatskoj o značenju znanja njemačkoga jezika u njihovim hrvatskim podružnicama. Prva je bila Kristina Šmidt Grancarić iz firme OBI koja je relativno nedavno došla u Hrvatsku, a firma je broj 1 u branši „sam svoj majstor“ (poput kod nas poznatijih Baumaxa ili Bauhausa). Nakon nje predavao je Georg Lazzari iz Lufthanse, firme koju ne treba posebno predstavljati. Treći predavač bio je Patrick Franolić iz Spiller Farmera, tvrtke koja se bavi arhitekturom i nekretninama te je u Hrvatskoj odgovorna za projekte poput Arene ili Westgatea. Ta je firma inače engleskoga porijekla, no hrvatska je podružnica pod austrijskom upravom. Svi su ovi predavači svjedočili o potrebi pa čak i nužnosti znanja njemačkoga jezika, ili minimalno želje za učenjem istoga za rad u ovim firmama. Znanje njemačkoga jezika prednost je pri zapošljavanju, pomaže bržem napredovanju unutar firme, a jezična kompetencija zbog prirode posla odražava se posredno i na primanja.


Nakon predavanja Nevenke Blažević s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu o značenju znanja njemačkoga jezika u hrvatskome turizmu (o čemu ne treba posebno razglabati jer smo toga svjesni ili bismo barem trebali biti toga svjesni), uslijedilo je predavanje Katerine Lerch iz firme Global Minds (koja se bavi interkulturalnim treninzima i savjetovanjem) o optimalizaciji internacionalnih poslovnih kontakata kroz interkulturalne treninge gdje je vrlo jasno pokazala da je interkulturalno znanje (u što spada i znanje jezika pojedinih kultura) sve nužnije za uspješno europsko i globalno poslovanje. Na ovo se predavanje nadovezalo ono Christine Kuhn sa Sveučilišta Friedrich-Schiller u Jeni o nastavi stranih jezika orijentiranoj prema poslovnome životu što je nama profesorima njemačkoga jezika bilo posebno zanimljivo.


Uslijedila su tri kraća predavanja o korisnosti njemačkoga jezika u poslovnome životu, Kristine Pek, Đurđice Sedlić i Ane Jurić koje su se nakon završenih studija s vrsnim znanjem njemačkoga jezika zaposlile u tvrtkama u kojima im je znanje njemačkoga jezika uvelike pomoglo ili je čak bilo nužno za obavljanje dužnosti. Ova su predavanja bila pak vrlo korisna za tamo prisutne studente njemačkoga jezika kojima su još svi putovi u poslovnome životu otvoreni.


Predavanje pak Anike Rešetar s Visoke stručne škole VERN ukazalo je na primjeru turizma što hrvatsko gospodarstvo u vidu kompetentnih stručnjaka sa znanjem stranih jezika treba, a što trenutno dobiva (uzgred budi rečeno, to što dobiva nije u skladu s potrebama). Dragica Bukovčan s Policijske akademije prikazala je na konkretnim primjerima kako se predaje stručna tematika na stranome jeziku na primjeru pravne tematike.


Seminar je završio predavanjima dvojice sveučilišnih profesora s odsjeka za germanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Velimira Piškorca i Mirka Gojmerca o tome koliko su studijske grupe na sveučilištima orijentirane na zanimanja i pripremaju li sveučilišta svoje studente u dovoljnoj mjeri za poslovni život.


Nakon procesuiranja tolike količine podataka ono što je meni ostalo na pameti i što vrijedi još jednom istaknuti o važnosti znanja njemačkoga jezika za naše prilike je sljedeće: u Saveznoj Rapublici Njemačkoj živi trenutno oko 220 000 Hrvata, a Hrvatsku je u 2011. godini posjetilo oko 2 000 000 njemačkih turista. Što se tiče njemačkih projekata u Hrvatskoj, Njemačka je drugi po redu najvažniji gospodarski partner Hrvatske, po direktnim investicijama Njemačka je u Hrvatskoj treća po važnosti. Njemačka u Hrvatskoj ima prema tome i značajan broj podružnica najrazličitijih firmi u kojima je znanje njemačkoga jezika sve važnije za zaposlenike i partnere, te donosi prednost pri zapošljavanju, a zbog sposobnosti takvih zaposlenika za obavljanje većeg broja jezično kompleksnijih zadataka, osjete se prednosti i na plaći. Taj značaj znanja njemačkoga jezika raste proporcionalno vjerojatnosti da će Hrvatska postati dio Europske Unije. U Zagrebu postoji i Njemačka škola koja svojim polaznicima (a polaznici mogu biti i građani Republike Hrvatske) omogućava i polaganje njemačke mature (naravno da je preduvjet odlično znanje njemačkoga jezika). Pri svemu ovome je bitno naglasiti da se ovim gore navedenim prednostima za poznavatelje njemačkoga jezika na pokušava silom nametnuti korištenje njemačkoga jezika, ne radi se dakle ni o kakvoj „germanizaciji“, već je samo riječ o promociji polilingvalnosti Europljana. Kako to Nijemci simpatično formuliraju: Englisch ist ein Muss und Deutsch ist ein Plus, što znači da se u današnjem svijetu podrazumijeva da svi uz materinji jezik govore još i engleski te znanje toga jezika više nije dodatna prednost već nužnost, no znanje još jednoga stranoga jezika (a za naše uže i šire područje taj je drugi traženi strani jezik svakako njemački) svakako je postao plus.


Stoga, dragi naši učenici, iskoristite priliku da naučite njemački jezik, iskoristite mogućnosti koje vam nude vaša škola, vaši profesori njemačkoga jezika u suradnji s Goethe-Institutom jer takvu prednost  nemaju sve škole u Hrvatskoj, a vrijednost znanja njemačkoga jezika raste svake sekunde kojom se približavamo članstvu u EU.

Sunčica Sabljak, prof.



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Dragan Sabljak   datum: 4. 1. 2012.



Školski godišnji planovi

Školski kurikulumi

Oglasna ploča

Završni rad

Korisni linkovi
Korisne stranice

Ustanove

Državna matura

Dnevni tisak

Zanimljive stranice

Pretraživači
 • Wolfram Alpha
 • Bing
 • Google
 • Yahoo
 • Altavista


Vijesti iz CARNeta
02.08.2018. 13:06
Pilot projektom e-Škole započela digitalna transformacija škola u Hrvatskoj
Škole koje sudjeluju u CARNET-ovom pilot projektu "e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola" značajno su napredovale u primjeni digitalnih tehnologija, pokazuju rezultati završnog vrednovanja digitalne zrelosti škola koje su CARNET i Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu (FOI), akademski partner na projektu, proveli u razdoblju od veljače do travnja ove godine.





preskoči na navigaciju